субота, 2. мај 2026.

Tri umetničke grane ovde imaju vezu

 




 Goran Gavrić je predavao od 2015. do 2021. godine (prvo kao

 docent, a zatim vanredni profesor) na Fakultetu dramskih umetnosti

 istoriju umetnosti i od oktobra 2022. predaje ili predavao (nisam

 sigurna) na Fakultetu savremenih umetnosti predmet Istorija 

 umetnosti.


                                               



 Na esejističko studijski način, Gavrić uspeo da spoji tri umetničke

 grane u jednu+da imaju ozbiljnu, logičku povezanost.




 Ovde sam se bolje upoznala sa srpskom ratnom fotografijom kao

 foto dokument (počeci jesu bili skromni, opet sa druge strane veoma

 važni na polju grane zvane fotografija).



                                              





 Kult palog vojnika je bio najupečatljiviji u oba velika rata prošlog

 veka i i ovde jača veza između fotografije i jednog 

 američkog filma iz 1998. godine.






 Fotografija i književnost u viktorijanskom dobu mi bila između

 pionirske, jezive, čudne i amaterski nadrealne i posebno me ježio

 jedan fotografski stil u tom periodu (danas opravdano ne bi

 dobro prošao).


                                            

 Jedna od lepših fotografija tog doba (inače, veoma retki su bili

 ovekovečeni srećni/mirniji prizori u tom periodu)



 Jedna šumska životinja bila rado opevana kroz poeziju i 

 fotografiju (ta ista životinja se spominje kratko u narednom 

 poglavlju).






  Film ,Kuća koju je Džek sagradio' ne bih uopšte gledala (u pitanju

 psihološki horor triler iz 2018.), ali mi se svideo način kako je

 Gavrić uspeo da spoji ovaj film sa viktorijanskim 

  stilom fotografije.


                                              




 Poglavlje posle ovog vezano za film i viktorijanskim stilom 

 fotografije bilo u filozofsko sažetom ruhu, naredno poglavlje

 ,Film kroz prizmu tradicionalnih i novih medija' govorio o

 švedskom satirično mračnom filmu iz 2017. ,Skver', koji je 

 savremeno slojevit i volela bih da ga pogledam.


                                              




 Završno poglavlje ,Sociloški i filozofski aspekti filma' je govorilo

 o južnokorejskom filmu ,Parazit' i američkom ,Džoker' iz 2019. i

 mnogo mi se dopalo stilski pisanje ovog poglavlja (teme kao što su

 odnos bogatih-siromašnih, sloboda, sam protiv svih).



                                             






  Na slici dva, Hokaim Finiks kao Džoker je improvizovao ovu 

 scenu sa tim solo plesom (reditelj Tod Filips mu to dozvolio).






 Domaća i strana literatura gde je on izvlačio važne zaključke i

 primenio ih ovde bila obimna i po mom mišljenju, ova knjiga je

 za ozbiljne ljubitelje filmske/umetničke esejistike i studija.



 Ocena 10 


 



 

четвртак, 30. април 2026.

Figurica koja ovoj francuskoj porodici...

 




 Paskal Rabate (tekst) i David Pridom (crtež) su sunarodnici iz

 Francuske koji su uradili ovaj grafički roman.


 Rabate bio scenarista i autor četiri igrana filma, Pridom uradio

 mnogobrojne stripove+grafičke romane.



                                             





  Francuska porodica srednje klase Garnijer živela veoma ustaljenim stilom

 života, sve dok baka ove kuće Emili nije u kuću unela figuricu, koja na

 njih uticala...



                                               

 Deda Eduard se bespotrebno nadrndao na svoju suprugu Emili, prilikom večere

 (on je tvrdokorni ateista, dok je ona tvrdokorna vernica koja unela

 u kuću figuricu)




                                                   

                             Početne reakcije na figuricu u kući

                           Garnijeovih





                                                    

                                    Tomov školski dan





                                                 

                     Jedan od razgovora Fransoaz i Pola





                                                  

 Emili išla da proveri krv koja potekla sa figurice i njen parohan nije

 bio oduševljen sa rezultatima.



                                                  
 
 Okupiše se komšije ispred kuće Garnijerovih, isključivo zarad

 figurice.


                                               

                              Eduardov dan započeo loše




                                                
 Žerom (Fransoazin rođeni brat) ponosno pokazuje tati trofej.



                                                

                           Fransoaz uradila odličnu stvar.




 Uprkos razlikama generacijski i životno, ova porodica srednje klase

 mi bila veoma istinita, upečatljiva i sa uživanjem pročitala ovaj

 grafički roman.



 Ocena 10

понедељак, 20. април 2026.

Činovnikov ,biznis' sa mrtvim dušama

 




 Njegova satirična komedija u pozorišnoj verziji Ateljea 212

 https://kulturiska.blogspot.com/2023/03/kad-im-on-dosao.html.


 Nikolaju Gogolju dao ideju za realizaciju ovog dela Aleksandar

 Puškin i Gogolj prvobitno hteo da bude epska poema u prozi na

 tri dela.


 Jedino je objavljen samo prvi deo, drugi deo bio izgubljen, ali

 ga u nervnom rastrojstvu pred smrt sam Gogolj uništio, dok 

 u slučaju trećeg dela,

 poznate su same ideje o istom.


 Izvodila se pozorišna verzija u Niškom narodnom pozorištu.




                                                 

 

 Pavle Ivanovič Čičikov je činovnik koji rešio da iskoristi određenu

 rupu u zakonu i ima veze sa preminulim osobama...




 Gogolj kroz klasično satiričan jezik odlično govorio o tadašnjem

 društvu, činovnicima koji su kroz razne načine iskorišćavali rupe

 u zakonima (ti zakoni uopšte nisu bili sa jakim temeljima), radi 

 svoje ogromne koristi i gomilanja bogatstva.



 Pozadina priče kako je Čičikov postao to što jeste mi bila zanimljiva

 za čitanje, kao i opisi tadašnjeg života svih staleža.



 Verujem da su pozorišne verzije bile izuzetno uspešne i postoji samo

 jedna televizijska verzija (u formi sovjetske mini serije iz 1984.

 godine).


  Trebalo bi da se realizuje ekranizacija u ovoj, a i ne bi mi smetalo

 da ima i savremeniju verziju, pošto je ovo delo ozbiljno briljatno.


 I žao mi što Gogolj nije uspeo zaokružiti ovo delo.


  Ocena 10

понедељак, 13. април 2026.

Pridošlica koja ovom paru...

 




 Simon de Bovoar (1908-1986) je bila francuska književnica, 

 politička aktivistkinja, feministkinja, teoretičarka.



                                              


 Fransoaza i Pjer su uspešno društveni par i jednog dana, uzimaju

 pod svoje okrilje Gzjaveru, pridošlicu koja ovom paru...



 Ovo delo je fiktivna verzija nje i njene veze sa Žanom Polom

 Sartrom i odnosu sa Olgom i Vandom Kosakievic (obe su bile

 glumice).


  Ta trougao otvorena veza između njih troje mi bila čudna, odbojna

 i iritantna (napominjem da Fransoaza i Gzjavera nisu imale

 ljubavni odnos).



  Od njih troje, Gzjavera mi bila previše razdražljiva, melodramična,

 iritantna i uopšte nisam volela njen lik.



 Pjer u ključnim trenucima bio između bespotrebno ravnodušnog i

 jezivo pohotnog. On mi nešto nije bio pamtljiv kao lik (više mi bila

 pamtljiva i upečatljiva Fransoaza).


 Fransoaza se previše dala u odnosu sa Gzjaverom (u vidu da

 budu bliske prijateljice) i njen prag tolerancije na određene 

 postupke ljudi koje voli nije trebao biti prevelik.



 Ocena 6 


  

среда, 1. април 2026.

Ozbiljno istinit odnos/kritičko gledanje na....

 




  Opis književne, originalne verzije u kratkim crtama

 https://kulturiska.blogspot.com/2025/12/45-dela-imaju-adaptacije.html.



 Čaj u pet je drama iz 1984, za koju scenario napisao Borislav Pekić i 

 režirao Dimitrije Jovanović.



                                                 


 Helen Hotorn je usamljena žena u godinama i nije uspevala da 

 proda svoju staru kuću, zbog raznih opravdanja. Posrednik 

 Parkinson joj ugovorio susret sa supružnicima Jermolenko Norom

 i Jiržijem...



 Rahela Ferari (Helen Hotorn) bila fenomenalna u ulozi gospođe

 u godinama koja je samo htela proširiti krug ljudi i steći nove

 prijatelje u vidu supružnika Jermolenko Norom i Jiržijem (Olga

 Spiridinović i Branko Pleša su bili takođe fenomenalni u ovim

 ulogama).

                                                    


 


 Petar Kralj (posrednik Parkinson) veoma energično i šarmatno 

 izneo svoju ulogu.


                                                     



  Upečatljivu ulogu Norine kći iznela Đurđija Cvetić i mnogo mi

 žao bio što odnos između Nore i njene kći pogoršao, nakon Norinog

 odlaska u dom.


  Ljudi kao što su Helen, Nora i Jirži zaslužuju ozbiljno poštovanje,

 ljubav, razumevanje i shvatanje (naravno, ima ljudi njihovih godina

 koji su teško džangrizalo, cinici i mrze sve živo), Pekić kao 

 scenarista ove ozbiljno kritičke tv drame uradio izvrstan posao, uz

 reditelja Dimitrija Jovanovića.


  Poslednja scena tv drame me naježila od velike tuge i shvatanja

 da ljudi kao naši glavni likovi često i na žalost, bivaju zaboravljeni,

 neshvaćeni i ismevani. Kornelije Kovač bio kompozitor i izvođač

 te odjavne pesme koja mi ostavila ozbiljno tužan utisak.
            

  Ocena 10

четвртак, 26. март 2026.

Timove četiri etape i na kraju odlučio...

 




 Utisak o prvoj grafičkoj noveli ,Američki bogovi' ,Senke'

 https://kulturiska.blogspot.com/2022/04/senka-mesec-je-potreban-za.html.


 Nil Gejmen sa saradnikom ove novele koje sam opisala Skotom

 Hemptonom i još tri saradnika u vidu Džon Boltona, Čarlsa Vesa i

 Pol Džonsona uradio ovaj grafički roman

 davne 1990, kod nas preveden tek 2015. godine.


                                               



 Timoti Tim Hanter je bio sasvim običan londonski dečak, sve dok

 nije bio odveden od strane četvorke u vidu Fantomskog Stranca,

 Džona Konstantina, Doktora Okultnog i Gospodina E-a. On nipošto

 ne veruje u magiju, ali će četvorka pokušati uveriti Tima da je prava

 osoba u sticanju magičnih moći.

 
                                               





                                                   
  Od igračke bila pretvorena sova koja Timu postala ljubimac

 saveznik.



  Fantomski stranac uveo više Tima u ovaj svet koji bi mogao biti

 njegov trajni život. Oduševljena sam koloritom, senčenjem i

 realistično živim kadrovima od strane Džona Boltona.




                                                 
                                          
 
Karte sudbine od strane Madam Ksanadu/X i Džon Konstantin uveo

 Tima u sadašnji odnos magijskog sveta sa stvarnim.




                                                   

 
Na zabavi koja ga mogla koštati života. Likovi imaju akvarelske 

 nijanse, svetlije nacrtani i obojeni od strane Skota Hemptona.




                                                

 U svetu fantazija, prvo se upoznao sa Ružom, u ovu pustolovinu

 dospeo sa Doktorom Okultnim.




 
                                                    

 Trenuci sa Baba Jagom su bili potpuni šou i jedni od retkih smešnih

 delova u ovoj priči/pustolovini. Najviše mi se dopao kolorit

 od strane Čarlsa Vesa, ništa mi nije bilo višak ili manjak u ovom

 segmentu.



                                                

 Mister E Timu pokazuje šta bi se moglo desiti u dalekoj budućnosti

 i ona mi bila u većem delu potpuno jeziva i sumorna (autor crteža
 
 i kolorita je Pol Džonson).



 Od sve četiri etape, ovde mi se najmanje dopao kolorit (prešaren i

 prenatrpan mi bio u najključnijim scenama, dok u poslednjih

 par stranica mi se svideo).



                                                  
 
Ozbiljno mi se svidela završnica i Tim doneo pravu odluku!





 Četvoro strip autora je u 90% slučaja uspelo da sklopi u jednu

 ozbiljnu i smislenu celinu priču o dečaku koji video dobre i loše

 strane magije u dalekoj prošlosti, sadašnjosti i mogućoj budućnosti.




 Koliko znam, kod nas nije preveden drugi serijal koji ima 75 

 epizoda (on je bio izdat u periodu 1994-2000) i neki su Tima

 upoređivali sa Harijem Poterom (postojala je priča oko ekranizacije

 kasnih devedesetih i naravno, od toga nije bilo ništa).



  Volela bih da bude preveden i taj drugi, poslednji serijal.




   Ocena 9.5 



                                      


                                                

понедељак, 23. март 2026.

Dve mlade žrtve, a privatni život...

 



  Džonatan Kelerman je američki pisac poznat po triler i misterija

 delima, kao i po serijalu knjiga o dečijem psihijatru Aleksu Delaveru.


  Ovde će biti priča o 15. knjizi sa ovog serijala.


                                                



 Aleks Delaver je lečio tinejdžerku Loren koja je tragično nastradala

 i zajedno sa kolegom policajcem Majlom traže ubicu, dok se

 Aleksov privatni život urušava, zbog rešavanja ovog i još jednog

 slučaja koji su povezani na jeziv način...





 Da su baš direktno stavili oba pojma umesto ove devojke sa

 krvavo crvenom pozadinom, sigurno ne bi ljudi čitali ovo delo.



  Lorenin život pre stradanja mi bio pretužan i užasan istovremeno,

 više uradio u otkrivanju ubice Aleks, nego Majlo koji je policajac.



  Previše likova mi bilo, zapetljano u trenucima kada nije trebalo i

 privatan život glavnog junaka se opravdano negativno urušavao i

 dobro Robin (njegova devojka) stoički podnela taj Aleksov

 negativan period, tokom rešavanja oba slučaja.



  Ocena 6