петак, 20. мај 2022.

Zašto je on večni muž?



 Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821-1881) je bio ruski pisac, 

esejista i novinar. Najpoznatija njegova dela su: Zločin i kazna,

 Idiot, Braća Karamazovi i druga.


 Delo sa ovog posta je njegova manje poznata pripovetka.


                                             

 Aleksej Ivanovič Veljčanjinov je umišljeni bolesnik koji ostao u

 Sankt Peterburgu, radi suđenja za parče zemlje. Susreo se

 sa Pavlom Pavlovičem Trusockim, muškarcem koji imao aferu

 sa Veljčanjinovom ženom Natalijom...


 Satirična pripovetka je o ljudskim slabostima, dugovi iz prošlosti

 se na neki način vraćaju, a ako ste mislili da su njih dvojica imali

 težak duel povodom jedne osobe sa kojom su bili u različitim

 ulogama, nije bilo tako.


 Ocena 10
                                            

 

четвртак, 19. мај 2022.

Balet ili on?

 


  Federika Bosko je italijanski pisac i scenarista, Instagram

 https://www.instagram.com/therealfedericabosco/.


     

 Mia je buntovna, sarkastična, direktna i poneki put

 u oblacima tinejdžerka koja prolazi kroz tipične muke

 odrastanja. Voli balet koji igra odmalena, ujedno sanjari

 o vezi sa Patrikom (stariji brat njene najbolje prijateljice Nine) i

 moraće doneti odluku da li će se posvetiti baletskoj školi ili njemu...


 

 Poštovala sam Miju u trenutku kad je bila direktna u razgovoru

 sa svojim bližnjima (njih je bilo veoma malo), problem kod nje

 bio što kad ne treba, jezik bio brži od pameti (bilo je tih

 situacija i to dosta). Bezveze bila njena neiskrenost prema osobi iz 

 škole (ta osoba kasnije bila u vezi sa Ninom), sa majkom se previše 

 svađala, jedva prihvatila očevu drugu porodicu (ima opravdanja za 

 to) i na žalost, tajnu ljubav u vidu Patrika predugo skrivala.


  Tokom donošenja odluke po pitanju dve stvari koje najviše volela

 (balet ili Patrik), nisam ni slutila da će biti tragičan tok. Pre

 te odluke, ona sa svojom majkom trebala ići kod psihologa i to na

 duge sesije, Nina se izmenila za 360 stepeni u negativnom, 

 površnom smislu po pitanju odnosa sa Mijom (kad je saznala da

 su Mija i Patrik bili u tajnoj vezi) i veoma tužno što nije mogla 

 imati dve stvari koje najviše volela.


  Kraj, dramatično bolan i veoma tužan. Zar je morao tako biti? 


 Ocena 8 
                                             

среда, 18. мај 2022.

Konačno će upoznati svog polubrata



 Slavoljub Stanković je pisac, autor reklama za domaće i strane

 proizvode, autor filma ,The Box' (tako mu se zove istoimena,

 prva knjiga).

 Instagram https://www.instagram.com/slavoljubstankovic/.


                                                                 

  Miša radi kao kopirajter i odlučio da u ranim tridesetim godinama,

 upozna svog polubrata Nika iz Splita...



 Mišino zanimanje je kreativno, a opet treba razmišljati kakve 

 poruke treba poslati za određenu agenciju, kompaniju ili proizvod

 (to je zanimanje kopirajtera).

 Otac je Mišin i Nikov Dušan veoma hladna ličnost,

 osoba koja namerno nije govorila Miši za Nikovo postojanje, niti

 podstakao da se konačno upoznaju (bilo bi previše da je bio kroz

 celu knjigu).


 Niko je dobroćudni polubrat koji pravio greške, pronašao smisao

 života u manjoj verskoj zajednici, polako prihvatio Mišu i poglavlja

 Mišinog boravka u Splitu su bila najbolja.


  Za kraj knjige, trebalo je biti par reči šta se desilo posle smrti

 njihovog oca. Mogao bi po ovom delu biti snimljen kratki igrani 

 film.


 Ocena 9 
 

понедељак, 16. мај 2022.

Dva snažna simbolizma u norveškom književnom delu



 Knut Hamsun (1859-1952) je bio norveški pisac, dobitnik Nobelove

 nagrade za književnost (1920), a delo sa posta je pisao za vreme 

 življenja u Parizu i norveškom Kristiansandu i delo ima 

 mnogobrojne ekranizovane adaptacije.


                                                                           

 Tomas Glan je lovac koji u potpunom miru živeo u šumi i sreo

 Edvardu, ćerku trgovca i oni uprkos razlikama po staležu i

 načinu života, bili u vezi...


 Dva snažna simbolizma su veoma bitna u ovom delu, jedan je

 o tri godišnja doba koja imaju veze sa njima dvoma, drugi

 o kontrastu između prirode i kulture.


 Na žalost, tragedije za oboje se desile posle jednog godišnjeg

 doba i da li je tako trebao biti epilog?


 Ocena 9 

 

недеља, 15. мај 2022.

Posle godinu dana, da li će osvojiti Vimbldon?



 Lorin Vajsberger je američki pisac, nekadašnji asistent urednice 

 modnog časopisa ,Vog' Ane Vintur (po iskustvima tamo je objavila

 fiktivnu verziju te priče u delu ,Đavo nosi Pradu', a ima istoimeni

 film).

 Sajt+društvene mreže https://www.laurenweisberger.com/.


                                          

 Šarlot Čarli Silver je bila učesnica Vimbldona koja doživela gadnu

 povredu u ranoj fazi takmičenja i imala dugu rehabilitaciju (ona se 

 odmalena bavila tenisom iz čiste ljubavi).

 Tokom vremena rehabilitacije i nakon oporavka, u njen život stupio

 Tod Feltner, veliki teniski trener koji stvarao vrhunske tenisere kroz

 nezgodan način i da li će ona godinu dana posle, uspeti da osvoji 

 Vimbldon?



 Pravi naslov bi bio ,The singles game' (,Igra singlova'), a što se

 tiče Čarli, nekad sam je razumela zašto uradila određene ,prekršaje',

 bila puna sebe, sebična i spremna da radi sa tako jakim, a tako

 psihološki odvratnim trenerom.


 Nekako mi bilo bezveze što njen stariji brat koji joj ujedno i

 menadžer, kao i njihov tata krili određene, lične i važne stvari, da

 ne bi Čarli bila dekocentrisana u tome da konačno osvoji neki

 Gren slem (dobro je što se svi fino izmirili i složili).


 Španski teniser Marko odvratan, sparing partner Den super fin i

 dobar čovek, malo me nerviralo što negativka bila ruska teniserka

 (kao da nije mogla neke druge nacionalnosti).


 Glamurozni svet belog sporta je prikazan i vau i blah, ali ako hoćete

 čitati spoj sporta, malo glamura i malo drame koja nije preteška, 

 onda preporučujem ovo delo.


 Ocena 8

 

субота, 14. мај 2022.

Jedno od najvećih zla iz perspektive sovjetskog tinejdžera

 


 Dođi i vidi je sovjetski antiratni film iz 1985. godine. Zasnovan je

 po knjizi iz 1978. ,Ja sam sa vatrenog sela' od beloruskog pisca

 Alesa Adamoviča.

 

 Bio kandidat za svoju tadašnju državu za Oskara, ali nije ušao u

 širi krug, dobitnik dve nagrade na Moskvoskom festivalu 1985. i

 dobitnik nagrade za Venecijanski filmski festival 2017, u kategoriji

 najbolji obnovljeni film.


 Film https://www.hdsaprevodom.com/film/come-and-see-1985/watching.html.


                                                   

 Nacisti su okupirali Belorusiju tokom II svetskog
 
 rata 1943. godine i jedan od svedoka je bio mladi

 seoski partizan Fljora koji protiv majčine želje da ne ratuje,

 priključio u beloruskom pokretu otpora...


 Aleksej Kravčenko (Fljora) odličan nosioc uloge tinejdžera koji

 stupio u beloruskom pokretu otpora, videvši velika zla, mučenja

 i horore koje su počinili. Sve jezive i šokantne scene koje

 snimao doživeo pri potpunoj svesti i samo malobrojni 

 glumci u tom životnom periodu bi mogli

 to učiniti.

 

 Dalja sudbina Fljorine prijateljice Glaše (Olga Mironova) nakon

 što ga jedan od partizana Rubeš (Vladas Bagdonas) preuzeo da 

 pomogne u potrazi sa hranom nije zaokružena (moja 

 pretpostavka je da Glaša odvedena u logor ili usmrćena), a po

 mom mišljenju trebala biti zaokružena.


 Liubomiras Laucevičius (Kosač, partizanski vođa, a Liubomirasov

 glas dao Valeri Kravčenko, pošto Liubomiras Litvanac), izrazito

 dobra gluma.


 Boje filma su zagasite, namerno pomešani zvuci strahote

 (rat, mučenja, krici, plač) sa dominatnom klasičnom muzikom i

 malo modernističkim instrumentalima iz perioda osamdesetih,

 kad se odvija neki od jezivih događaja, kadrovi su posebno 

 fokusirani na lice nastradalih i zločinaca.


 Početak filma po mom mišljenju trebao biti kad je Fljora stupio

 u pokret otpora.    



 Ocena 9


 

 Činjenice koje su za jezu i veoma važne istovremeno https://rs.rbth.com/arts/90035-ruski-film-dodji-i-vidi.
 

четвртак, 12. мај 2022.

Trajno zabeležen memoar modernog uzbunjivača





                                                  

 Edvard Snouden kroz memoar jakog naziva otkrio svoj životni put

 na sveden i dobar način.


 Hteo služiti kroz modernu tehnologiju svojoj

 državi kao savetnik u NSA i radnik Cie, očekivano su ga izneverili

 i morao dobro otrezniti po pitanju sopstvenog stava strukture tih 

 vladinih, obaveštajnih službi (njegova cela uža porodica radila za 

 vladine sektore, dok deda bio kontraadmiral Obalne straže S.A.D).


 Njegova priča o počecima ljubavi prema kompjuterima i internetu je

 bila fina i čista, boravak u vojci imao komične elemente (na vešt 

 i opravdan način se izvukao da ne služi do kraja vojsku) i to što je

 otkrio važna i ozbiljna dokumenta koja se tiču nadziranja celog

 naroda kroz modernu tehnologiju bila velika stvar.


 Znao je za gadne posledice ukoliko otkrije to svetu, uz njega su

 malobrojne, prave osobe ostale u vidu porodice i sadašnje žene

 (nekada dugogodišnje devojke) Lindzi i nekolicine pravih

 novinara koji su zajedno sa njim objavili priču svetu.


 Mislila sam da će samo delo biti do 150-200 stranica (u našoj

 varijanti, ima 352. stranice), govoriti suvoparno o svom životnom

 putu i nimalo o svom privatnom životu.


 Sam kraj gde opisano kroz par stranica Lindzino viđenje svog

 tog haosa kroz koji Edvard prošao i epilog kad se njih dvoje 

 konačno ujedinili bio najemotivniji trenutak memoara.


 Najsvežiji epilog u slučaju njega jeste da je dobio trajno rusko

 državljanstvo (tamo je od 2013.), a on i Lindzi imaju sina koji

 se rodio pre dve godine.


 Ocena 10