Приказивање постова са ознаком biografije. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком biografije. Прикажи све постове

уторак, 28. октобар 2025.

Pisma voljenom bratu ujedno i podršci

 




 Vinsent Van Gog (1853-1890) je bio holandski slikar

 postimpresionizma i zanimljiv mi podatak da tek u svojim 

kasnim dvadesetim počeo da slika.


 Ovo delo je memoarsko dnevničkog karaktera, sa pismima koje

 deset godina slao svom četiri godine mlađem bratu Teu (1857-1891).


                                        





  Njih dvojica su bili veoma bliski, a Teo bezuslovno finansirao svog

 brata umetnika i razumevao Vinsentove emotivne nagle promene

 u raspoloženju. Podržavao njegov put slobodnog umetnika, a

 zanimljivo da Teo bio trgovac umetninama.

                                                




 Ne bi se znalo za ova pisma, sve dok Teova udovica Johana zvana

 Jo (1862-1925)

 nije rešila da ih objavi. Ona je zaslužna za promovisanje 

 Vinsentovih radova nakon njegove tragične smrti.


                                              



 Oduševili su me Vinsentovi opisi boja koje koristio za radove,

 motivi za izradu određenih slika, otvoreno govorio bratu
 
 o borbi sa svojim mentalnim zdravljem.



                                             


 Samo delo ima 226 stranica, a uopšte nisam osećala da ima toliko.

 Dosta se selio iz grada u grad (jedan od uzročnika njegove 

 mentalne nestabilnosti u vidu halucinacija, psihotičnih

 epizoda i depresije), teško mu padalo što je bio odbijen od strane

 Kornelije Ki Vos Striker (1846-1911), koja Vinsentu bila

 rođaka (sestra od tetke), ujedno udovica sa sinom. Od tada, bio 

 odbijen još jednom od strane žene iz Londona.

                                                 




  Međutim, Vinsent imao tešku vezu sa Sien Hurnik 

 (1850-1904), koja tada bila trudna prostitutka, a Vinsent se brinuo o

 njoj, njenom sinu Vilemu i ćerci Mariji. Očekivano, ta veza je bila 

 veliko ne za njegovu porodicu i Teo na početku nije iskazao svoj 

 stav povodom iste (kasnije bilo očekivano suprotno).


                                               

        






 Voleo je dosta da slika portrete, autoportrete, prirodu,

 običan narod i samo jedno delo uspeo da proda tokom svog života

 (,Crveni vinograd').

                                                     



 Ocena 10


                                                 


 

петак, 30. август 2024.

Divno ozbiljna knjiga o psima i ljudima

 




  Ratko Božović (1934-2023) je bio naš univerzitetski profesor i 

 književnik. Za ovo i njegova dva prethodna dela koja se bave istom

 temom, bio inspirisan ličnim primerom (svake noći, sanjao svog

 psa maltezera). 


 Ovde će biti priča o trećoj knjizi vezanu za temu zvanu...


                                            



 Istinite priče o znamenitim ličnostima kroz anegdote, pesme,

 pripovetke i njihovom odnosu prema psima svih vrsta...






                                           



 Glumac Nebojša Glogovac je mnogo voleo pse i baš sa ovim na 

 slici zvani Meda imao posebne dogodovštine (jedna se desila u

 Hrvatskoj).




                                          



 Jelena Kajgo (prevoditeljka, književnica i pesnikinja) bila 

 inspirisana da psi u Bitef teatru gledaju predstave i imala opravdan

 strah da to neće uspeti. Ali, sve ispalo kako treba i šteta što to nije

 bilo na duže staze.




                                            



 Inspektor Blaža ima svoju smehotres priču o svom psu

 Aristotelu II zvanom Arči i dok sam

 čitala njegovu priču, čula njegov glas. 😆




  To su samo neke od ličnosti u ovoj izuzetnoj dirljivoj, odličnoj,

 emotivnoj i veoma važnoj knjizi. Skrenuta je pažnja na horor 

 azile (na žalost, još uvek ti užasi postoje). Knjiga je izdata 2012,

 neki od glavnih junaka danas sigurno imaju nove ljubimce, neki

 ne, samo delo je napisano sa ljubavlju.



  Ocena 10