Приказивање постова са ознаком istorijski roman. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком istorijski roman. Прикажи све постове

среда, 13. новембар 2024.

Tamo se upoznali H i S (Sajamska knjiga 2/3)

 




  Điro D' Italija 1949. (1/3) +kraći utisci sa ovogodišnjeg

 Sajma knjiga https://kulturiska.blogspot.com/2024/11/iro-d-italija-1949kraci-utisak-o-sajmu.html.



 Odlično njegovo delo biografske prirode https://kulturiska.blogspot.com/2017/11/kakve-tajne-nam-on-odaje.html.


 Filmsko delo koje sam gledala od ovog reditelja

 https://kulturiska.blogspot.com/2020/07/glumci-u-ratno-zahvacenom-podrucju.html.


  Njegov odličan debitantski film kao reditelja 

 https://kulturiska.blogspot.com/2017/11/provincijski-maloletnik-odlazi.html.



 Nedavno izašlo delo Gorana Markovića koje je istorijske prirode i

 nešto fikcije.


                                               

 Naslov i ilustracije ovog istorijsko fiktivnog dela su bile iz stvarne

 knjige o blagodetima gimnastičke, masažne terapije, strujnom

 terapijom kao i tuširanje hladnom vodom.


 Osnivač Zavoda za lečenje hladnom vodom,

 elektricitetom, švedskom gimnastikom i masažom je bio Avram 



                                            
                            Sasvim desno je sam Farkić



 
 Tamo se upoznali Hugo Klajn (u to vreme bio lekar, nešto kasnije

 zbog jednog ,problema', postao pozorišni reditelj, profesor i 

 šekspirolog) i Stana Đurić (kasnije postala prva muzikološkinja u

 Srbiji), a njihova ljubavna priča je vrlo specifična (najbolje je

 da o istoj pročitate u samoj knjizi).


                                     




                                                  



 Osim njih troje, još petoro ličnosti (među kojima spada njihov sin

 jedinac, čuveni akademik, filolog i lingvista Ivan) su dobili svoja

 poglavlja, Markovićevi opisi vremena pre i posle Drugog svetskog

 rata su slikoviti, iskreni i veoma istiniti.



 Za jedan potez Vladislava S. Ribnikara (njegov rođeni

 stric je bio osnivač dnevnog lista ,Politika' Vladisav F. Ribnikar)

 prilikom razgovora sa jednim od glavnih likova me iskreno

 oduševio (mogao se svađati sa tom osobom, sabotirati karijeru

 ili istoj upropastiti život).


  Dobro je što Marković napisa uvodnu napomenu u ovu 

 zanimljivu, poučnu, tešku i bitnu priču i ogroman plus su bili 

 izvori, kao i fotografije.



  Ocena 10

уторак, 20. јул 2021.

Ostadoše bez krila...




 Luj de Bernijer je engleski pisac, njegovo najpoznatije delo

 je ,Mandolina kapetana Korelija' koje ekranizovano u filmskoj

 verziji.

                                                    
 Početak prošlog veka, Otomansko carstvo, Turska. Mustafa 

 Kemal Ataturk želi da njegova država bude moderna, posledice 

 toga su bile tragične za narod i osobe druge vere...



 Potpuno tragičan i tužan kraj, na žalost većina nevinih likova je

 kobno ispaštala samo zato što su bili druge vere, neki od njih i

 oni što im bila matična vera su ginuli zarad čega? ;-( Bila su

 rastavljena duga prijateljstva, ljubavi, porodice, dobrosusedski

 odnosi i sve što treba da čini pozitivnost kod svakog čoveka.


 Jeste roman predebeo (ima 700 strana), dok sa druge strane je

 vredan čitanja. Mesto gde se odvija

 radnja je izmišljeno (zasnovano je po praznom selu Kajaku

 u Turskoj, gde su živeli zajedno osobe muslimanske i pravoslavne

 veroispovesti).


 Ocena 10 

понедељак, 14. јун 2021.

Otišla u Tursku da sazna o ženi iz kraja 16. veka





 Ketrin Hikman je engleska spisateljica, istoričarka i

 putopisna spisateljica. 

 Sajt+društvene mreže https://katiehickman.com/.


 Ovde je prva knjiga trilogije ,Vrata krletke' pod istim nazivom.

                                                  
 Elizabet je otišla u Tursku da sazna o jednoj ženi sa kraja 16.

 veka i otkrije njenu sudbinu. Pol Pindar u to doba bio

 sekretar engleskog ambasadora i u sebi tuguje što se Silija

 utopila u brodolomu. Čuo neke priče u haremu i moguće li da je

 Silija postala robinja?



 Lično, bolje bi bilo da se knjiga odvijala isključivo u prošlosti.

 Sadašnje vreme gde je glavna junakinja Elizabet bilo totalno

 zbrkano i bez smisla na početku, dok prošlo vreme sa Polom

 i Silijom bilo kroz velike avanture, mistike i zanimljive intrige.



 Ocena 6

петак, 21. мај 2021.

Piščevo rodno mesto i istorijat jedne porodice

 


 Salvatore Sata (1902-1975) je bio italijanski pisac, pravnik i pisac.

 Njegovo najpoznatije delo bilo posthumno objavljeno (poslednje

 četiri godine napisao konačnu verziju) pod nazivom ,Sudnji dan'.


                                                   

 Istorijat porodice Karboni sa kraja devetnaestog i početkom

 prošlog veka...



 Ima neke sličnosti sa ,Sto godina samoće' https://kulturiska.blogspot.com/2020/07/kroz-sedam-generacija-magicni-realizam.html i obradovalo me što u

 Sudnjem danu nema magičnog realizma.


 Istorijski roman je polubiografske prirode, grad Nuoro gde se

 odvija roman postoji (to je rodni Salvatorev grad) i nalazi u

 Sardiniji. Žao mi je što se porodica u ovom romanu raspala, dok

 sa druge strane razumem sinove glavnog junaka što su hteli otići

 van Nuora.


 Ocena 9 

субота, 20. март 2021.

Njih dve otkrivaju fosile...



  Trejsi Ševalije je britansko američka istorijska spisateljica, čije 

 delo ,Devojka sa bisernim minđušama' filmski ekranizovano.

 Delimično po delu sa ovog posta je snimljena romantična drama

 ,Amoniti' (vrsta praistorijskih glavonošaca').


 Sajt+društvene mreže https://tchevalier.com/.

                                                     


 Meri Aning po stenama blizu svog doma pronalazi fosile

 dinosaurusima, upoznaje Elizabet i ubrzo postale prijateljice.

 Muškarci sumnjaju u Merina otkrića, prijateljstvo su hteli da

 uruše, a hoće li ljudi konačno priznati otkrića njih dve?



 Fantastično je što su obe glavne junakinje zasnovane po 

 stvarnim ličnostima https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B5%D1%80%D0%B8_%D0%90%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D0%B3


i  https://en.wikipedia.org/wiki/Elizabeth_Philpot (nema na

 našem).


 Elizabet i Meri su bile pionirke na polju istraživanja fosila po

 engleskim plažama, dok ti akademici koji su njima rekli ne i

 ubrzo odbacili istine o otkrićima ispali ograničeno grozni.

 Razne osobe su pokušavali da upropaste sjajno i jako prijateljstvo,

 a da nisu bile jake inicijatorke i uporne, danas ne bi poznavali 

 detaljno o svetu fosila.


 Ocena 10

уторак, 14. јул 2020.

Zašto je dečak živeo tu?




 Džamila Gevin je britanska spisateljica gde su teme njenih dela 

 istorijska fikcija, mitologija, multikulture i problemi.

 Dečak iz ustanove Koram je adaptiran u uspešan mjuzikl na 

 Brodveju, Londoskom nacionalnom pozorištu i Bristolu.


 Sajt http://www.jamilagavin.co.uk/.

                                                    
 Tri priče u jednom gde se radnja odvija u 18. veku. Zašto je jedan

 dečak živeo u ustanovi Koram i šta je sledilo tome?



 Odlično realistična korica knjige delom otkriva jedne od ključnih

 likova veoma potresne, ozbiljne fiktivne istorijske priče iz 18.

 veka.


 Dečak doživeo sudbinu koju niko na ovom svetu ne zaslužuje,

 njegov biološki otac je ispao užasno neodgovorna osoba, 

 negativac u vidu Koram čoveka zvanog Otis Gardiner tipično

 viktorijanski mračno ozbiljni negativac.


 Ovo delo je za stariju decu i odrasle (mlađa deca ne bi mogla

 ozbiljno razumeti taj period, a i nije za njih knjiga). Kraj trebao

 biti u vidu da dečak živi sa novom porodicom.



 Ocena 9


недеља, 22. септембар 2019.

Čuven most kroz četiri epohe




 Sjajna pozorišna adaptacija njegovog dela ,Lica'

 https://kulturiska.blogspot.com/2019/08/9-lica.html.


 Delo ,Na Drini ćuprija' spada u našu klasičnu književnost jednu od

 školskih lektira (kao i ,Prokleta avlija', tv adaptacija

 https://kulturiska.blogspot.com/2016/07/ljudska-tragedija-u-zatocenistvu-i.html).

                                                 
 Kratki opis

 Tačka okosnica i glavni simbol naracije je most na Drini kroz

 četiri epohe:doba izgradnje mosta (vreme Osmanskog carstva,

 period 1571-1577), kraj 19. veka kad je bila aneksiona kriza 

 (aneksija je prisvajanje tuđe zemaljske oblasti) i 1914. godina...



 Most na Drini bio dugogodišnji i nemi važni svedok raznih 

 promena (većina ih bila ključna na polju istorije sa ovih

 prostora). On treba da ostane kao lektira, da bi nove generacije

 više cenile duboku prošlost i ljudske sudbine sa tog perioda.

 Ocena 10