Sinkler Luis (1885-1951) je bio američki pisac, dramaturg i pisac kratkih priča. U 1930. godini, postao prvi dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz Sjedinjenih Američkih Država. Veći deo njegovog opusa kritički govorio o materijalizmu i kapitalizmu svoje domovine.
Nil je uspešni bankar sa dobrom porodicom i želeo da otkrije
više o svojim precima. Jedan od njegovih predaka bio crnac,
prvobitno šokiran, Nil ipak želi da bolje upozna Afroameričku
zajednicu...
Sinklerov satirični jezik dela koji se tiče veoma ozbiljne teme po
mom mišljenju bio veoma razumljiv, pravi kritički za susede Nila
i njegove porodice. Mislim da bi ekranizacija ovog dela napravila
žešću debatnu ekploziju po pitanju rasa, diskriminacije,
superiornosti jedne rase nad drugom i njihovih položaja.
Jedan od likova bio inspirisan Osijanom Svitom (belci se bunili
što su on i njegova porodica živeli u komšiluku, on i njegovi
prijatelji bili naoružani radi samoodbrane i bio optužen za ubistvo
belca).
Koristan roman za sociologe, psihologe i građanske aktiviste.
Hasanaginica https://kulturiska.blogspot.com/2020/04/oduzeli-su-joj-jedini-smisao-zivota.html. Zlatno tele je pozorišna satira ruskog dua Ilja (1897-1937) i Petrova (1903-1942), Nikola Nikolić preveo sa ruskog, Goran Marković režirao predstavu. Ovo delo i prethodnik Dvanaest stolica su njihova najpoznatija književna satirična dela, premijera u Narodnom pozorištu bila 2010.
Ostap Bender će upoznati tri osobe sa kojima će napraviti četvorku i cilj im da opljačkaju Aleksandra Korejka...
Uvod
Ostapov razgovor sa predsednikom izvršnog odbora
Korejko
Dijalog Ostapa i Korejka Milan Gutović (Ostap) se stopio u svoj lik alfe i omege kvarteta za pljačkanje Korejka i lika koji pokušava da se snađe u mutnim sovjetskim vremenima. Igor Đorđević (Korejko) odličan u ulozi uglađenog čoveka koji nelegalno uzeo mnogo novca, totalno nesrećnog i pomalo smotanog.
Hadži Nenad Maričić (Šura) mi ipak bio bolji kao Industrijalac u operi ,Na uranku' https://kulturiska.blogspot.com/2020/03/moderna-verzija-nase-prve-opere.html. Vlastimir Đuza Stojiljković (Paninovski) potpuno sjajno odglumeo najstarijeg iz četvorke, kao i Darko Tomović (Adam Kozljevič), malo sanjar i zaljubljena ličnost. Ivana Jovanović (Zosja Sinjicka) je široj publici bila poznata kao Neda u seriji ,Greh njene majke', dok u ovoj predstavi njen lik bio ok i velika šteta što u predstavi nije imala prostora. U romanu, ima 2/3 muških, 1/3 ženskih likova i shvatam reditelja Markovića zbog čega ih izbacio za realizaciju predstave. Predstava ima dovoljnu satnicu (sat i po) i po mom mišljenju, bilo bi previše da je trajala okruglo dva sata. Naslov predstave je simbol napravljen od Izraelita (oni su bili stanovnici Gvozdenog doba, govorili su drevno semitskim jezikom), slika osobe koja zamišlja svoju veliku premiju u mutnim vremenima. U predstavi, korišćeni su delovi osam sovjetskih filmova koji su postavljeni u pravim trenucima. Ocena 9
Podvala je jedan od dva pozorišna teksta našeg pisca Milovana Glišića (autor dela ,Prva brazda', ,Glava šećera' i druga) i obavezno pogledajte zanimljiv dokumentarac o njemu (link https://www.youtube.com/watch?v=pPxBe8KNRVw). Video predstave je iz 1969. godine u beogradskom Narodnom pozorištu, pod rediteljskom palicom Jovana Putnika.
Kratka radnja Lažni advokat je odlučio da napravi podvalu Vuletu Pupavcu i dok to suptilno čini, desiće se još jedna podvala... U izvrsnoj glumačkoj postavi (Mija Aleksić, Olivera Marković, Pavle Minčić, Severin Bijelić, Branislav Ciga Jerinić, Mihailo Viktorović i drugi) predstava jakog satiričnog tipa sa blagim elementima komedije je uspešno izvedena. Publika se dobro nasmejala i sa pažnjom pratila predstavu (očekivala sam preozbiljnu tišinu i mlake aplauze), muzika narodnog orkestra Žarka Milanovića savršeno uklopljena (posebno kod poslednjeg čina). Korupcije, zelenaštva, nadriosoba koje uspešno prevare jako
naivne ljude je bilo u ono doba (radnja predstave se odvija krajem 19. veka) i na žalost, ima ga sada u drugim i surovijim formama. Predstava se izvodi uspešno u današnje vreme u našim pozorištima.
Timur Vermer je rođen kao dete Mađara i Nemice. Studirao istoriju i politiku i ostvarila mu se želja da radi kao novinar. Radi za dvoje novina, više magazina i objavio četiri knjige kao pisac iz senke. Prva knjiga pod njegovim pravim imenom ,Opet on' je podigla dosta prašine i dosta polemike. I to zbog glavnog lika, koji stvarno nije živ već 73 godine.
Kratki opis Leto 2011. godine. Jedan od najvećih zločinaca prošloga veka Adolf Hitler se budi na pustoj poljani u Berlinu. Šezdeset šest godina posle njegove navodne smrti, zatekao se u 21. veku i započinje karijeru kao... Prvi deo gde se Hitler budi u 21. veku sam lako pročitala i bio zabavno satiričan. U drugom delu, neke rečenice su bile preterane i pregrube (uz minimalno psovki), kraj ispao mlak, neočekivan. Veoma dosadni su bili politički delovi i ako volite neočekivanu+uvrnutu satiru, ova knjiga je za vas. Ocena 6
Efraim Kišom (1924-2005) se zvao Ferenc Hofman i bio rođen u Budimpešti (glavni grad Mađarske) u jevrejskoj porodici srednje klase. Najpoznatiji je bio po satirama i humoreskama, u Izrael emigrirao 1949. Bio nominovan za Oskara u kategoriji najbolji strani film (,Salah Šabati'). Knjiga humoreski i satira ,Nije fer Davide' je objavljena 1975, a izdanje sa posta je iz 2013.
Kratki opis
Kako je Kišom viđao druge nacije Engleze, Francuze, Nemce?
Svoj narod, komšije i svakodnevni život?
Kišomove pustolovine sa ženom u inostranstvu (pogotovo kad
su boravili u nekom luksuznom hotelu) su jako smehotresne.
Kišomov satirični jezik ima veliki i jasan smisao, kao i kritiku
Duo mladih Australijanaca Boy Boy (jedan od njih je Aleksa Vulović, on nosi bradicu, drugi Aleks Apolonov je bez brade) se bavi političkom satirom. Fejsbuk stranica https://www.facebook.com/BoyBoyProductions/. Film ,Šišanje' (naš istoimeni film ne planiram da gledam) je napravio bum u Australiji i svetu, a zašto? Ceo kratki dokumentarni film možete gledati ovde.
Kratka radnja
Boy Boy duo će pokušati na svom političko satiričnom jeziku
odgovoriti sledeće. Šta je istina, a šta laž u Severnoj Koreji?
Ispostavilo se da je zapadni svet prikazao pogrešno ovu državu u
nekim slučajevima. Aleksa hteo da se u Severnoj Koreji ošiša kao
Kim Džong Un (epilog je iznenađenje).
Veliku zamerku imam na ovaj zanimljiv dokumentarni film jeste
što nisu popričali sa severno korejskim narodom i upitali ih za
mišljenje. Da su to uradili, mislim da bih imala konačan sud o