Приказивање постова са ознаком Paolo Mađeli. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Paolo Mađeli. Прикажи све постове

петак, 26. јун 2020.

Odnos mladog muškarca i bakice ispao...




 Idealan muž https://kulturiska.blogspot.com/2020/06/niko-nije-idealan.html.


 Kolin Higins (1941-1988) je bio australijsko američki scenarista,

 režiser i producent. Napisao scenario i producirao film ,Harold i

 Mod' 1971, premijera predstave u našoj verziji bila u BDP-u

 1980. godine, režija Paol Mađeli (tad je Harolda glumeo Milan 

 Erak).

 Predstava se izvodila do 2003. kada je preminula Tatjana 

 Lukjanova i imala reobnovu 2010.

 Verzija sa ovog posta je iz 2001. godine, bila napravljena kao

 dvodelna serija za tv adaptaciju, reditelj Slobodan Radović.


                                                        
 Harold Džejsen je mlad muškarac opsednut smrću, njegova

 majka ne mari za sinovljeva trenutna osećanja i gura u prisilnu

 socijalnost i moguću romansu sa nekom devojkom.


 Mardžori Mod Čardin je bakica od 79 godina, slobodnog duha,

 živi u stilu da treba uvek probati nešto novo i svakodnevno živi 

 punim plućima. Kakav li će njihov odnos biti? 


 Slobodan Beštić i Tatjana Lukjanova u svojim ulogama su bili

 sjajni, zabavni, ušli veoma jako u svoje likove u pojedinačnim

 i zajedničkim scenama. Tatjana veoma dramatično a opet sasvim

 jednostavno odglumela odlično pozorišnu smrt i Slobodan u

 svom liku odglumeo jako tugu.


 Žiža Stojanović (Haroldova majka Helen) veoma jaka, zanimljivo

 odglumeo Dušan Poček Haroldovog psihijatra (svideo mi se

 u drami ,U agoniji' gde bio kratko, al' veoma upečatljiv

 https://kulturiska.blogspot.com/2020/05/krajnja-borba-troje-ljudi.html).


 Sluškinju Meri glumela Jelena Čvorović (jedna od poznatih uloga

 široj publici je kao Đošina žena Zorka Pandurović) i samo mi neka

 koreografija koju izvela bila smešna (trebao njen lik imati

 proširene rečenice).


 Što se tiče tri nesuđene dame za Haroldovu ženu (Milica Milša-

 Kendi Gaf, Vesna Čipčić-Edit Fern i Jadranka Selec-Elen Gir),

 za nijansu jača bila Jadranka (kod Milice samo izmenjen

 glas, kod Vesne samo gluma, ali ne njene replike).


 Ima crnohumorne komedije povodom Haroldovih

 raznih pokušaja samoubistava, ali je to napravljeno sa merom i

 inteligentno.


 Drama je za sve koji se nalaze pod sumnjama, ne znaju 

 perspektivu svog života ili misle da više ne treba da žive (za osobe

 nalik Haroldu), da će uvek postojati osoba za pomoć, pozitivnu

 motivaciju i umeren optimizam nalik Mod.


 Volela bih da neko postavi na netu verziju iz 2010. (tad je Harold

 bio Petar Benčina, Mod Milena Dravić). 



 Ocena 10  

четвртак, 14. мај 2020.

Vratio se iz rata, ne znajući...




 Pučina https://kulturiska.blogspot.com/2020/05/tacan-pozorisni-prikaz-malograanske.html.




 Eden fon Horvat (1901-1938) je bio austrougarski književnik i

 dramski pisac. 

 Don Žuan se vraća iz rata je napisao 1936. (dve godine kasnije,

 nastradao u saobraćajnoj nesreći), a prvo izvođenje ovog dela

 bilo tek 1952.

 Verzija sa ovog posta je bila 1982. godine u Jugoslovenskom

 dramskom pozorištu (premijeru u istom pozorištu imala 1980.

 godine) i reditelj bio Paolo Mađeli.


                                            
 Glavni junak se vratio iz I svetskog rata kao ratni heroj i traži

 svoju verenicu koju ostavio pred rat, ne znajući...



 Stojan Dečermić kao Don Žuan maestralna uloga lika koji sa

 ženama imao komplikovane, teške i specifične odnose, tražeći u

 njima lik svoje verenice.


 Njih šest su glumele više likova žena koje su patile i osetile

 velike posledice gubitaka iz I svetskog rata i sve one zaslužuju 

 ogromne pohvale za svoju glumu: Dubravka Perić, Olga

 Savić, Branka Petrić, Danica Ristovski (u originalu je glumela

 Zorica Šumadinac koja na žalost prerano preminula), Radmila

 Radovanović, Ljiljana Međeši i Nina Odalović.



 Devojčice u ovom delu su bile dobre u svojim kraćim replikama,

 Don Žuan veoma kasno shvatio neke stvari i već emotivno

 uništio svoju nekadašnju verenicu. Predstava jasno pokazuje

 besmisao ratovanja, kapitalizma i ljudske destrukcije.

 Volela bih da se napravi reobnova ove predstave i sigurna sam

 da bi mogli lako pronaći novu postavu.



 Ocena 10