Приказивање постова са ознаком tragedija. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком tragedija. Прикажи све постове

среда, 23. август 2023.

On traži bitne reči...

 


 Džon Makgregor je britanski pisac romana i kratkih priča, ima

 svoj nalog na Iksu (nekad Tviteru).


                                               

  Robert Rajt zvani Dok radi sa još dva mlada naučnika u stanici

 K, američkoj istraživačkoj bazi na Antarktiku.


 Doživeo tešku nesreću koja mu prouzrokovala gubitak govora,

 u povratku kući mu se stanje drastično pogoršalo...



  Pre ove stravične nesreće, vodio istraživačko ćutljivi život i nije

 bio toliko privržen porodici (više voleo svoj posao). Nakon nesreće, 

 odnos među njega

 i porodice dobio drugačije vidike i njegova borba da se

 vrati život je bila spora, teška (u nekim trenucima jako trnovita)

 i dirljiva. 


  Dug i važan put bio da pronađe bitne reči i kaže šta mu

 se tačno desilo pre nesreće, najpresudniji deo je 

 njegov odlazak na terapije sa

 osobama koje su na sličan način zadobile afaziju (gubitak ili

 poremećaj govora koji uključuje smanjenu mogućnost 

 razumevanja ili izražavanja).



 Poglavlja kada je cela Robertova terapeutska grupa izvela svoje

 bitne priče na svojstven način spada među najemotivnija

 na polju ljudskog oporavka i trijumfa.



 Ocena 10


 

субота, 18. фебруар 2023.

Pad sa velikim, teškim posledicama

 


 Pad je serija koja bila zasnovana po autobiografskoj knjizi

 Žarka Lauševića ,Godina prođe, dan nikad', imala 8

 epizoda i davala se vikendom.


 Epizode https://pregledaj.net/browse-pad-2023-videos-1-date.html.


                                           

 Ivan Maslać je 1993. završio u zatvoru Spuž zbog sukoba

 sa tragičnim posledicama. Paralelno sa

 zatvorskim životom, upoznajemo njegovu privatnu stranu, kako 

 je došlo do tragedije, pada sa velikim i teškim posledicama...



 Milan Marić ostvario još jednu odličnu naslovnu ulogu koju

 odigrao veoma smisleno, jasno i precizno.


 Serija postavlja važno ozbiljna filozofska pitanja koja su 

 scenaristički mnogo bolje odrađena nego u seriji ,Bunar'

 https://kulturiska.blogspot.com/2022/12/profesor-filozofije.html,

 centralna tema su tragične i grozne devedesete, prikazane kroz

 ugao poznate ličnosti, jedne od žrtvi tog perioda (na žalost

 kroz druge forme se dešava slično).


 Porodicu Maslać su odlično odglumili Jovan Veljković (Stojan,

 mlađi Ivanov brat), Dubravka Drakić (majka Bosiljka), Ljubomir

 Bandović (otac Nikola) morao da odustane od uloge odraslog

 Bude u nastavku priče o Dari iz Jasenovca, zarad uloge u ovoj

 seriji i Milutin Mima Karadžić (ujak Brano).


 Milica Janevski bila izrazito dobra kao Ivanova žena Sanja

 (ovde mi bila bolja nego u Bunaru), kao

 i Luka Šolać (sin Milan).


 Prvobitno sam pomislila da Savest/Mršavko neki lik koji je ranije

 postojao u Ivanovom životu (visoka gluma Krešimira Mikića),

 razlog postojanja tog lika je duboko filozofske prirode.


 Paralelne scene prošlosti i sadašnjosti montirane smisleno,

 odabir glumaca za Ivanove zatvorske cimere,

 zatvorske čuvare, advokate, prijatelje, sudije odličan (konačno prave

 kastinge za sporedne uloge na visokom nivou).


 Originalna muzika koju napravio Vladimir Pejković 

 zajedno sa pesmama iz sedamdesetih, osamdesetih i najviše

 devedesetih se uklopile savršeno u temu i atmosferu serije.


  Serija će neke od vas naterati na preispitivanje, razmišljanje, 

 mislila sam da će biti teške i burne kritike na

 račun serije (pošto je zasnovana

 po teškoj i tužnoj istinitoj priči).


 Imaće svetsku premijeru na Berlinskom filmskom festivalu i

 očekujem dobre kritike od strane inostrane publike.

 

 Ocena 10

субота, 22. октобар 2022.

Fredovičina ispovest u horor državi

 



 Odličan nastavak ili pojedinačna knjiga ,Svedočanstva'

 (možete pročitati kako hoćete)

 https://kulturiska.blogspot.com/2022/09/svedocanstva-tri-zene-koje-spaja-uzasna.html.


 Po istoimenom delu je rađena tv serija koja ima pet sezona (biće 

 poslednja i završena ovog novembra).


                                                 

 Fredovica je sluškinja u Galadu (horor država), a ovo je 

 ispovest o njenom životu u Galadu, delom pre dospeća i da li ipak

 uspela pobeći?




 Fredovicina priča je bila isto jeziva i strašna nalik priča iz

 ,Svedočanstva', samo mi falilo detaljnijih opisa Galada (Svedoča

 nstva su uspešno odradila taj posao), negativci slabo upečatljivi

 (Serena bila suptilni i najupečatljiviji negativac), Tetka Lidija bolja

 u ,Svedočanstvima', Zapovednikov vozač Nik mogao biti potpun

 Fredovičin prijatelj.



 Sigurna sam da je ta knjiga bila samo skica za buduću istoimenu

 seriju, po mom mišljenju mi više legla ,Svedočanstva', zbog načina

 pripovedanja, glavnih likova i samog epiloga (epilog  u 

 Služkinjinoj priči je svesno nerazjašnjen, ali mi se nije to dopalo).


 Poslednji redovi u knjizi sa nekoliko godina unapred nezanimljivi, 

 sa profesorima koji su istraživali ostatke horor države Galad.



 Ocena 6
                                 

 

субота, 27. август 2022.

Posle 10 godina, vratila se u rodni grad...

 



  Sandra Braun je američka književnica ljubavnih i triler romana i

 pisala pod tri pseudonima.

 

 Sajt+društvene mreže https://sandrabrown.net/.


                                             

 Sejra se vratila u rodni grad Destini posle 10 godina, radi potrage za 

 istinom zašto se njen brat Deni ubio. Otišla je iz rodnog grada 

 pre deset godina, zbog mnogobrojnih zala koje su drugi njoj i 

 njenima učinili. Da li će otkriti šta se u stvari desilo sa njenim 

 bratom, ujedno da stekne poverenje u nekoga iz Destinija?



  Jaki elementi triler/drame, Sejra imala opravdano nepoverenje u

 svoje okruženje koje moglo u potpunosti uništiti i zato je otišla.

 Istina povodom Denijeve tragedije je promenila tok romana

 veoma naglo, ostatak porodice Hojl na žalost nije bio na njenoj

 strani (jeste pravila određene greške, a zar nisu mogli biti bar

 ljudi prema njoj).


 Nisam očekivala romansu između glavne junakinje i osobe koja

 na neki način trebala pomoći porodici Hojl da reši pravne i lične

 probleme.


 Sejra je dobila pravi kraj i ovo delo je moglo biti ekranizovano.



 Ocena 10 

субота, 27. март 2021.

Književna verzija čuvene drame B.S




 Operska varijanta https://kulturiska.blogspot.com/2020/03/zasto-su-joj-stavili-alter-ego.html.

 Dramsko muzička varijanta https://kulturiska.blogspot.com/2020/07/majino-vienje-kostane.html.


 Nastanak prve operske verzije https://kulturiska.blogspot.com/2020/07/prvi-pokusaj-operske-verzije-kostane.html.


 Borisav Bora Stanković (1876-1927) je bio naš pripovedač,

 romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnihih pisaca

 srpskog realizma.

 Mnoge institucije nose njegovo ime u rodnom Vranju, njegova

 kuća pretvorena u muzej i fabrika obuće se zvala po delu

 ,Koštana', gde će biti reč o književnoj verziji.

                                               



                                                  


 Književna, originalna verzija je napisana kroz vranjanski izgovor

 i bilo mi zanimljivo saznati o tim rečima. Koštana jeste 

 delo sa tragedijom, sa druge strane veoma značajno za

 proučavanje kulture, ljudi drugog vremena i shvatanja.

 Koštana nije zaslužila takav kraj i svako ko je nalik njoj, ima

 pravo na svoju slobodu, umetnost i biti svoj.


 Ocena 10 

  

четвртак, 1. октобар 2020.

Lavov jedan od klasika zvan Ana Karenjina





 Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910) je bio jedan od najvećih

 ruskih pisaca (bio i grof, što je jedan od retkih poznatih

 podataka).

 Njegova dela (nalik ovom sa posta) su adaptirana u pozorište,

 film i druga umetnička dela.



 Napomena

 Čitala sam ovo delo podeljeno u dve knjige (izdanje ,Večernje

 novosti' povodom edicije najvećih klasičnih

 književnih dela), ovo je drugačija korica sa celom knjigom.

                                                   
  Ana Karenjina je žena grofa Aleksija Aleksandroviča koja većinu

 ljudi nije ostavila ravnodušnim, pogotovo...



 Veoma dug, debeo i kompleksan klasik na osam delova podeljen

 u dve knjige (neki izdavači izdaju isto delo kao jednu knjigu),

 nekima će biti predosadno veoma detaljni opisi svakog karaktera,

 njihovog mesta življenja, stavovi i događaji, ali to je sjajnost

 kod žanra kao što je realizam.


 L.N Tolstoj je odlično i stvarno prikazao razlike između

 bogatih i siromašnih, tragediju naše glavne junakinje koja mogla

 da primeni nekoliko pravih rešenja za dalji tok svoje

 sudbine, ponašanje ,visokog' društva gde su neki od likova imali

 dvostruke stavove i tako dalje.


 Prvo pročitajte knjigu/e, pa onda odgledajte ekranizaciju i

 nikako da radite obratno u ovom slučaju.


 Ocena 10 

понедељак, 4. мај 2020.

Bogata vlasnica kojoj se porodica raspada




 Lepeza Ledi Vindermir https://kulturiska.blogspot.com/2020/05/ko-je-ustvari-gospoa-erlin.html?m=1.


 Vasa Železnova je drama pisca Maksima Gorkog nastala 1910.

 godine, a premijeru u JDP-u imala 1976. pod rediteljskom palicom

 Dejana Mijača.

 Video sa posta je nastao 1977. godine.



                                                 
 Vasa Železnova je bogata vlasnica brodarskog preduzeća koja

 nastoji očuvati ugled svoje porodice...


 

 Ljiljana Krstić kao glavna junakinja koja pokušala očuvati ugled

 svoje porodice, ali se skoro svi njeni bližnji nisu mogli podneti

 čvrstu ruku, ekstremnu strogoću i kritikovanje njihovo načina

 života bila odlična. Njene kolege koje su glumele članove porodice i

 poznanike bih pohvalila i ne bih mogla izdvojiti najboljeg u tom

 slučaju.


 Ovo delo je dokaz da velika materijalna bogatstva razdvajaju

 i uništavaju porodicu (svako gleda svoj interes i uraditi sve da

 bi se dočepao svog dela porodičnog bogatstva). Vasa Železnova

 bi mogla biti adaptirana u moderno vreme, u formi 

 filma od sat i po vremena ili mini serije od četiri epizode. 


 Ocena 10

субота, 25. април 2020.

Euripidova tragedija u moderno doba




 Blago razočarenje na baletsku verziju https://kulturiska.blogspot.com/2020/04/pozorisna-verzija-trilion-puta-bolja.html.


 Tragedija starogrčkog dramatičara i pisca pozorišnih komada

 Euripida (485. godine pre nove ere-406. godine pre nove ere)

 ,Bahantkinje' spada među finalni period njegovog stvaranja

 tragedija. Posthumno izvedena u ono doba i dobila prvo mesto u

 festivalu posvećenu bogu Dionisu.

 Ima istoimeni nezavisni film iz 2000. godine i italijansko francuski

 film iz 1961. godine, koji delimično zasnovan po tom delu.

 
 Pozorišna verzija je iz Narodnog pozorišta, izvedena 2010.

 godine.



 Razliku je od originala samo po pitanju radnje (šezdesete prošlog

 veka), borba između svesnog (red, disciplina, zakon) i nesvesnog

 (ljubav, strast, sloboda)...
                                            Tiresija bio posebno raspoložen


                                             I love rock and roll



                               Posebno su radosne što vide Dionisa



                                        ,Satisfaction'                                                                                                   
                                            Glasnikova priča



                               Što li Pentej prekinu zabavu? :-/ 



                                   I Pentej se preobukao!


 Kvartet u vidu Alfe (Stela Ćetković), Bete (Nela Mihailović),

 Game (Jelena Helc) i Delte (Daniela Kuzmanović) na početku 

 imale prenaglašeno iritantne delove na početku predstave (ne

 krivim ih, tako su dobile zadatak). Posle su bile odlične nositeljke.


 Dionis (Nenad Stojmenović) na početku bio potpuno lepršav,

 zavodio ženski kvartet i vremenom, morao biti ozbiljan zbog

 potpune tragedije jedne porodice.


 Kadmo (Tanasije Uzunović) i Tiresija (Marko Nikolić) zanimljiv

 par prijatelja, jedan od njih doživeo porodičnu tragediju.


 Pentej (Igor Đorđević) jedini od svih potpuno (po mom mišljenju

 ekstremno) racionalan, krut i preozbiljan bio, kasnije to stanje

 mu došlo glave.


 Glasnik (Slobodan Beštić) iskazao posebno životne monologe,

 najjezivije i najtužnije scene su bile sa Agavom (Radmila

 Živković).



 Taj početak, par pokreta kod kvarteta su bile prenaglašene

 i bezveze, poenta ove tragedije jeste uspostava ravnoteže između

 svesnog i nesvesnog. Previše svesnog ubija čoveka u pojam,

 previše nesvesnog poremeti čoveka u pojam. Kad je Radmila

 Živković pevala ,Pesma sireni' (u originalu izvodi Tim Bakli

 https://www.youtube.com/watch?v=vMTEtDBHGY4, odlična

 je i verzija sa Elizabet Frejzer https://www.youtube.com/watch?v=HFWKJ2FUiAQ),

 to je dalo jaku, veliku tugu i prikaz šta se dešava kad učiniš

 veliko zlo nad tvojim bližnjim.


 Ocena 8 
                                                                          

недеља, 4. новембар 2018.

Kako se na čudan način sreli...




 Mark Levi je sa 37 godina napisao priču i na nagovor svoje

 sestre, poslao taj rukopis. Stiven Spilbergova producentska

 kuća Dreamworks otkupila prava za filmsku adaptaciju jedne 

 Markove knjige koja doživela veliki uspeh. Od tada, Mark postaje 

 za stalno pisac. Kod nas su prevedena 8 romana (izdao je 19 

 romana, 2 grafička romana i njegova 4 dela su ekranizovana).

 Sajt+društvene mreže https://www.marclevy.info/marclevy


                                             



 Kratki opis


 Džulija Volš i njen otac su imali hladnu vezu. 

 Javljeno joj da ne dolazi na njeno venčanje, pošto je preminuo. 

 Na dan njegove sahrane, Džulija otkriva da joj otac priredio još

 jedno iznenađenje i na neočekivan način sreli...


 Početak ispao tužan i pomalo hladan, a iznenađenje njenog oca

 me u totalu šokiralo (isto nema u romanima ili filmovima sa

 futurističkom tematikom). Očekivala sam da će roman više 

 govoriti o očevoj, a ne o njenoj prošlosti i prvom ljubavlju.


 Otvoreno pričajte sa vašim voljenima i

 ako imate nešto važno reći, nemojte ostaviti za poslednji čas.

 Roditelji i deca treba da prihvate međusobne izbore, kritikuju i

 podstiču.


 U nekim trenucima mi se činilo da je roman brzinski napisan, 

 odnosno na preskoke. 


 Ocena 6

среда, 14. март 2018.

Tragedije posleratnog čoveka



 Aleksandar Tišma (1924-2003) je bio pesnik i pisac. Posle II

 svetskog rata, radio je kao novinar i u izdavačkom preduzeću

 ,Matica srpska'. Protivnik režima iz devedesetih, bio u egzilu u

 Francuskoj i vratio se 1996. u Srbiju.


 Roman ,Vere i zavere' je objavljen 1983, a bio ekranizovan

 u formi tv serije 2016.


                                        
Kratki opis

 Sergije Rudić ima tešku i tužnu prošlost i nije se snašao u životu

 posle II svetskog rata. U rodnom Novom Sadu,

 posećuje roditelje i prijatelja Eugena Patka, a porodičan stan će

 biti vraćen Ingi Lebenshajm, Jakobovoj unuci...



 Moraćete dobro ispratiti roman, pošto u njemu nema 

 pasusa. Žalim glavne likove u romanu (najviše Sergija), neki od 

 njih su pokušavali razmišljati moralno i ispravno, a ipak im se nije 

 dalo.


 Politika je stavljena u pravim trenucima,

 ljubavni trenuci slikovito opisani i tužna sam što jedan od

 glavnih likova nastradao (ta osoba im služila kao tihi saučesnik

 koji ako pisne, biće gotov).




 Ocena 10





недеља, 5. новембар 2017.

Jedan veliki brod, romansa i tragedija



 Dobitnik 11 Oskara i mnogobrojnih nagrada (za glavnu pesmu

 filma, post https://muaria.blogspot.rs/2017/06/pop-12-njen-najveci-hit-je-zapravo-demo.html) i

 moram srušiti jedan mit o kom se diskutovalo godinama, od

 strane publike i kritičara. Film ,Titanik' je izmišljena priča

 (na veliku žalost ljubitelja istog), dok u njemu se spominju neki

 od stvarnih putnika broda (u filmu su uglavnom epizodisti).

 Film sa prevodom http://www.popcornsrbija.com/titanic-1997.


 Kratka radnja

 Bogata devojka Rouz je došla u brod ,Titanik' zajedno sa majkom

 i verenikom kog ne voli. Sa druge strane, siromašni mladić Džek

 koji ima smisla za crtanje se nekako ušunjao u ovaj brod. Njih

 dvoje se sreću kada ona pokušava izvršiti samoubistvo...


 Leonardo Dikaprio (Džek) i Kejt Vinslet (Rouz) nisu bili prva 

 opcija za glavne role u filmu o tragediji velikog ,nepotopivog' 

 broda. Kameron je uradio pravu stvar, time što odabrao njih dvoje, 

 a oboje su trebali dobiti Oskara (Kejt bila nominovana, on ne).



 Interesantan je bio Bili Zejn (Rouzin bivši verenik Kal, a poznatiji

 po filmu ,Fantom') u ovom filmu su veoma dobro spojili fiktivne

 likove sa stvarnim.


 Posebno pripremite maramice, pošto će većina scena posebno 

 dirnuti i rasplakati. Kameron i ekipa su odlično odradili posao.

 Ocena 10

петак, 6. октобар 2017.

Zatekao se u...



 Kristijan Gaji (1943-2013) je bio francuski pisac koji prvobitno

 pokušao biti džez saksofonista. Posle otvorio kabinet za

 psihoanalizu i zahvaljujući svom sunarodniku Žeromom 

 Lindonom, postao pisac. Kratki roman ,Veče u klubu' je filmski 

 adaptiran 2009. (roman bio napisan 2001.)

                                         
Kratka radnja

 Da bi spasao sebe i svoj brak, Simon se morao odreći sviranje

 klavira, odnosno džeza. Jedne večeri u klubu, Simon se zatekao u

 džez klubu...


 Ima doze crnog humora i dosta je dramatična. Simonovo

 ponašanje je bilo nesmotreno u jednom trenutku (saznaćete više

 u romanu), a kraj isti mi bio totalno neočekivan i veoma

 tužan (nastradala mu bliska osoba).


 Ocena 10 

субота, 30. јануар 2016.

Velika tuga i remek delo (film ,Vrana' I)



  Glavnog glumca, najveće zvezde filma nema 23 godine.

 Njegova poslednja i najbolja uloga. U filmu ,Vrana'.

                                           




 Film http://www.bmetv.net/video/2037/the-crow-1994-full-movie-hq

  

 Trideseti oktobar Đavola noć (dan pred Noć veštica). Policijski 

 narednik Albreht (Albrecht) je na mestu zločina, gde su verenici 

 nastradali. Devojka Šeli (Shelly) biva silovana i mučena od grupe

 muškaraca, dok su njenog verenika Erika (Eric) izbacili

 kroz prozor i sporo umirao. Oni se trebali venčati na Noć 

 veštica, Albreht upoznaje devojčicu Saru, njihovu prijateljicu.

 Šeli je preminula tokom duge borbe za život i prošlo godinu dana 

 od tog užasa.

 Godinu dana posle. Vrana je sletela na Erikov grob i tu počinje

 njegova velika osveta za Šeli. Vrana ga navodi gde da potraži

 silovatelje i ubice, jedan po jedan bivaju eliminisani...


 Sin poznatog glumca i majstora borilačkih veština Brusa Lija

 (Bruce Lee) Brendon (Brandon Lee) je odlično odglumeo Erika/

 Vranu. Osim njega, odlični su bili Erni Hudson (narednik Albreht),

 Rošel Dejvis (Sara), Sofia Šinas (Šeli) i Majk Vinkot (Top Dolar-

 nalogodavac ubistva).  

 Na žalost, nastradao je nesrećnim slučajem tokom snimanja i imao 

 samo 28 godina. Majkl Masi (Fanboj- jedan 

 od silovatelja-ubica) nije želeo odgledati film i razumem ga zašto. 

 Neshvatljivo mi da niko nije detaljnije proverio sva oružja, 

 posebno taj koban pištolj! Sofia bila svedok nesreće, više

 nije htela nastaviti snimanje i otišla kući. Upitno je

 bilo snimanje, nakon velikog, užasnog gubitka. Godinu dana

 posle njegove smrti, film je prikazan i doživeo veliki uspeh.

 Da je Brendon živ, sada bi imao 51. Tragično tužna

 i osvetnička priča, prepuna akcije i pucnjave. Ima ovde i duboku 

 smislenost, posebno kod Erikovog lika, gde želi stati zlu na

 put. Citiraću odlične, snažne poslednje rečenice u filmu.

 ,,Ako su ljudi koje volimo uzeti od nas, način da ih imamo žive u 

 nama jeste da nikada ne treba prestati voleti. Zgrade gore,

 ljudi umiru, ali prava ljubav je večna.''

 Pravljene su tri različite verzije filma i jedna serija.

 Trebalo je da bude crno- beli, priča bi bila mnogo jača i dublja.

 Možete ga odgledati na sajtu Putlocker (ako znate engleski) ili

 na nekim od naših sajtova.

 Da je Brendon još uvek živ, karijera bi sigurno bila na visokom

 nivou, ali sam sigurna da bi ostao prisebna ličnost kao na

 početku karijere. 

 Ocena 10/10   

субота, 23. јануар 2016.

Tragična i intrigantna priča po istinitoj ličnosti (knjiga) I deo



  Narator ove priče je policajac Dwight Bucky Bleichert (Dvajt Baki

 Blajhart). Nekadašnji bokser, povremeno obilazio oca,

 Dvajt jednom prilikom sreo oficira Lija Blenčarda (Lee Blanchard)

 i počinju saradnju na ovom slučaju.

                                                   

 Svi ličnosti, osim Crne Dalije su izmišljeni. Crna Dalija ili Elizabeth

 Short (Elizabet Šort) je ubijena na jezivo odvratan način i njeno

 telo bilo pronađeno na polju. Što se više udubljavali u njen slučaj,

 to je za Lija i Dvajta postalo još opasnije i

 lošije. Crna Dalija je ovde opisana kao mlada žena želeći da se

 probije u Holivudu i izlazila sa čudnim i opasnim ličnostima.  Da li 

 je rešeno ubistvo? I ko je bio ubica u knjizi,

 nisam mogla ni pretpostaviti (nisu oni u pitanju). Jedan od

 njih je ubijen, drugi dobio otkaz i možda će imati novi početak u

 životu. Knjiga odiše ozbiljnom misterijom, jezom i nevericom što je

 tako mlada devojka nastradala. Knjigu vam svakako preporučujem.

 Ocena 10/10

недеља, 6. децембар 2015.

U lektire za srednju školu! Strip ,Maus' I



   Taj strip sam dugo iščekivala u biblioteci i konačno ga dočekala!

 Interesantno, strip pronašla u Američkom kutku i ima varijanta na

 engleskom (originalnom jeziku) i na našem jeziku, koju sam uzela

 za čitanje.


                                       


   Autor stripa je prikazao život njegovog oca

 Vladeka, Poljskog Jevrejina, preživeo holokaust za vreme

 Drugog svetskog rata.

 Vladek i Anja (Artova majka) su imali sina Rišija (bio bi Artov

 stariji brat), koji je otrovan od strane tetke da ih nacisti ne uhvate i

 ubiju. Vladek bio uspešan proizvođač odeće, porodičan čovek i

 mnogo je voleo Anju. Ona neko vreme bila na sanatorijumu, nakon

 rođenja Rišija i ustanovljene postoporođajne depresije. Tokom

 rutinske posete ocu, oženjenog sa Malom, takođe preživela 

 holokaust, njen prijatelj dao Artov tajni strip i nije ga

 uspela sakriti od Vladeka. U stripu ,Zatvorenik iz paklene planete',

 Art je istraumiran majčinim samoubistvom, nakon tri meseca

 provedenih u mentalnoj bolnici i lošem načinu života. Osećao se

 krivim, razočaranim i ljutim. U to vreme, bio bi stalno u

 zatvoru i ustanovama, otuđio se od povučenog, škrtog u emocijama

 oca i majčine smrti, bez oproštajne poruke. Vladek prvobitno bio 

 šokiran sinovljevim stripom, ali shvata da je najbolje javno reći 

 svoja duboka osećanja, bez nelagode i stida. Tokom ove knjige,

 pojavljuje se Artova žena Fransoas, koja je prešla u judaizam, radi

 toga da zadovolji Vladeka. Ona je ovekovečena kao miš. Nemci su

 mačke, Poljaci svinje i svi Jevreji miševi. Strip me oduševio

 ozbiljnom i bolnom istinom Vladekovog i Anjinog odvojenog

 preživljavanja holokausta, Vladekovog i Artovog sadašnjeg odnosa

 i obnavljanje komunikacije između njih dvojice. Prvi strip uči ljude

 o tome kako se snaći u lošim vremenima, da nikad nije kasno

 obnoviti slomljene porodične odnose i uvek treba biti najveći

 borac u ozbiljnom, surovom životu. Kad bi se uvelo u srednje 

 škole ovaj i drugi deo stripa ,Maus' koji ću uskoro opisati, mislim 

 da bi učenici sagledali bolje na stvaran život. Tešku borbu svih 

 naših predaka tokom Drugog svetskog rata, preminulih i 

 preživelih. Shvatanje zašto neke stvari su morale biti sakrivene 

 unutar porodice. I to da je porodica najkrhkija dragocenost.


  Ocena 10/10




   


   

недеља, 25. октобар 2015.

Ljubav dva različita sveta na žalost nije pobedila



 Pre posla, koleginica Goca mi ispričala za ovaj poseban film iz 

 hrvatske produkcije (gledala sam ih par i većina su dobri). Sažeto, 

 ali i dovoljno da me zainteresuje, odgledala sam film u kraćim

 intervalima.

                                               



 Film ,Konjanik' je rađen po istoimenom romanu hrvatskog pisca 

 Ivana Aralice pre 12 godina.

 Osamnaesti vek, granica Dalmacije i Bosne. Veliko Osmansko

 Carstvo izgubilo bitku s Habzburškom monarhijom i Mletačkom 

 republikom. Sklopljen Požarevački mir koji će razgraničiti 

 islamsku i hrišćansku teritoriju (u ovom slučaju katoličku).

 Dalmacija je pripala Veneciji, Bosna Turcima.Odvio se dirljiv

 susret dva brata posle više od dvadeset godina.

 Siromašna porodica Revač proslavila Božić i otac obećao porodici


 da će doneti ovcu na poseban dan, ali je tu ovcu ukrao iz


 venecijanske tvrđave Nečven. Zapovednik ga ubije na jeziv način,

 odsecanjem  glave stavljenu u bure hladne vode. Ta scena je jedna

 od najužasnijih u filmu.

 Zapaljena im je kuća, majka preminula nakon požara, dečaci Petar 

 i Ivan ostali siročad i preuzeo ih fratar da se stara o njima na neko 

 vreme. Fratar ih povede travaru Martinu da izleči Ivana od

 posledica opekotina. Privoli Ivana pravoslavni

 sveštenik za njihovu veru postavši monah Nikodem, dok Petar

 postaje najbolji venecijanski konjanik.

 Pogranični aga Mujaga Lalić pljačka sa obe 

 strane, radi skupljanja miraza za prošenje Lejle, ćerke Džafer

 bega. Petar dobio naređenje ubiti Mujagu i imao priliku,

 ali mu se nešto u umu javilo da poštedi Mujagi život. Mujaga

 prvobitno nije verovao Petru i na kraju prihvati ga kao prijatelja. 

 Boravio u Bosni odnosno u Osmansko Carstvo, Petar ugleda 

 devojku sa čisto belim nikabom, privlači ga njena skrivena lepota i

 misterioznost i  biva obrezan. Devojka sa belim nikabom je 

 Lejla i Petar zanesen njenom nagom lepotom dok je završavala sa 

 kupanjem, Lejla je mogla zatražiti njegovo pogubljenje i odlučila

 ćutati. Ubija Mujagu, Petar sa Lejlom pobegne u Dalmaciju i oboje

 se ubrzo zaljubljuju jedno drugo, ne mareći za razlike u veri i

 poreklu. Interesatna je scena neuobičajna za filmove na regionu. 

 Lejla spremala pitu sa sirom u kolibi i Petar uzima iz njenih ruku

 ostatke sira. Prvobitno mi ta scena bila totalno bljak, ali ukapiram

 da te prvobitno neočekivane i neuobičajne scene budu najbolje u

 filmu. Odbijala ga Lejla da vode ljubav zbog svoje nevinosti,

 neki dečak kratko virio šta rade i pobeže. Ipak mu se lagano

 prepušta, oboje su još više povezani i sad kad razmišljam o toj

 sceni, osećam pozitivnu jezu.

 Sledećeg njihov dan i moja omiljena scena u filmu. Petar i Lejla su

 napolju i dala dečaku deo pite. Par je pravio radosnu viku i kasnije

 izgovarali svoje i ime druge osobe u velikoj ljubavi, jureći se po

 pašnjaku. Lejlu traže za povratak kući, Petra traže da bi ga ubili, 

 treća zemlja je bila jedina nada i sloboda za njih. Predlaže Petar

 njoj da pobegne u Zadar i promeni veru. Ko bi prvi došao

 Austriju, treba da čeka onu drugu osobu i zajedno započnu

 novi, bolji život. Rastali se u Zadru, Lejlu smestili u grozan prostor,

 čekajući da uskoro promeni veru.

 Jedini saveznik da Petar i Lejla pobegnu je bio izaslanik mletačkog

 poglavara Dubrovčanin Andrija, pregovarajući sa Lejlinim ocem

 o dugoročnom miru između Istoka i Zapada.

 Prvo mi lik bio odvratni  negativac u početku filma i što se film

 odvijao, Andrija želeo da oni uspešno pobegnu i ostanu u ljubavi. 

 Petar ubio zapovednika, uhapšen i prebačen u Bosnu. Lejla 

 pronašla utehu u novom prijatelju časnoj sestri  Dommani i jednom 

 je poseti u groznom prostoru majka, moleći kći da se vrati kući. 

 Odbila Lejla, majka uzela bič i šibala u prazno, misleći ostali da 

 stvarno bičuje kći. Jezivo ozbiljna scena. Prešla je uz mali broj 

 svedoka Lejla veru i nastaju nezgode u mletarsko-turskim 

 odnosima. Lažne reči, političke manipulacije, Andriju su nasamirili 

 tako grozno i lukavo, da me to užasnulo. Druga scena za jezu (iako 

 sam ateista). Ivan-Nikodem je sa razlogom bio besan na Andriju i 

 izgubivši poverenje, Andrija pokušao iznova pomoći u ovom 

 osetljivom slučaju. Nikodem mu reče da se duboko zakune i 

 pomogne Petru i Lejli, držeći nakratko krst. Andrija sa kratkim 

 drhtajem to uradi. 

 Zašto takav kraj, zašto? Lejla se vraća u Bosnu i Petra oslobađaju.

 Nisu se u potpunosti sreli, Lejla je zadavljena od strane jednog

 mladića koga posla njen otac da bi ubio Petra. Petra ubila luda

 brzo i bolno. Lejlina rođaka Selma tugovala za oboje, kao i 

 Andrija žaleći što ih nije spasao. Ova priča je na žalost istinita

 i postoji dokaz. Pismo o prelasku sa islama na hrišćanstvo odnosno

 katolicizam se čuva u Zadru i ne žele ga prikazivati javnosti, 

 zatrpano u nekoj arhivi. Velika bolna i tužna tragedija ljubavi

 dva različita sveta. Istok-zapad. Crno-belo. Završila gledanjem

 ovog filma, još postoje ljudi koji ne podržavaju ljubavi dva različita

 sveta kao u ovom slučaju i takve duboko mrzim i ne poštujem. 



 + Glumačka postava odlična, posebno Nikša Kušelj (Petar) i

 Zrinka Cvitešić (Lejla), Goran Grgić (Dubrovčanin Andrija) i 

 Hana Hegedušić (Lejlina rođaka Selma).

 Zijah Sokolović kao luda me par puta nasmejao, samo je ova luda

 jezivo uznemiravajući lik na kraju. Borko Perić kao Petrov brat

 Ivan je bio ok, sporedni likovi takođe.


 + Vremenski period u filmu, usuđivanje ekranizacije ovog dela i

 istinite priče. Uopšteno, treba što više biti ekranizovano sličnih

 istinitih priča. I bude nauk i dobra lekcija za buduće generacije.


 + Dobro dočaravanje tog perioda, različitih vera, shvatanja šta je

 dobro i zlo i posebno ljubavi između Petra i Lejle.


 + Ubedljiva i jaka hemija između Nikše i Zrinke kao Petra i Lejle.

 Reditelj Branko Ivanda odabrao pravi par, uspešno prenesenu na

 filmskom platnu. 


 - Muzika. Mogla je biti raznovrsnija, pogotovo za ključne scene.

  Kraj filma, Petrov i Lejlin prvi susret i rastanak, susret Petra i 

  Ivana Nikodema. 


 - Prespora slika na nekim scenama i slabo svetlo kad je dan.

 - Izbacila bih scenu slavljenja Božića napolju u početku filma.

 Mučno i dosadno. I skratila scenu Lejline promene vere. Nekako

 mi se ta scena previše odužila. 


 Film nije za one koji ne podnose dosta nasilja. Ima ih previše, ali

 sam nekako podnela odgledati. I molim vas velike ,moralisti', 

 nemojte gledati ovaj film. Ima nagosti, ali ne ide u veliku 

 vulgarnost. Dobio 

 je Zlatnu Arenu za sporednu ulogu Danko Ljuština 

 kao Džafer beg potpuno zasluženo 2004. godine, kao i na 

 filmskom festivalu u Hjustonu za najbolji internacionalni 

 film 2006. godine. Bio nominovan 2004. za najbolji film na

 festivalu u Mar de Plati (Argentina) i jedno vreme bio favorit za

 tu nagradu. Opisaću u ovom blogu i istoimeni roman, 

 nadajući se da će ostaviti tako dobar utisak

 kao i film. Ima na Youtube-u sa dva različita kanala i odgledala

 sam na kanalu excaliburzd (nisam pogrešno napisala) i ne možete 

 komentarisati (iz razumljivih, ozbiljnih i tragičnih razloga).

 Prethodno sam odgledala trejler (ne znam na kom Youtube kanalu)

 i komentari su bili polovični. U većini slučajeva, hrvatska javnost

 dala pozitivnu sliku filmu i njihovo ministarstvo kulture je delom

 finansiralo snimanje filma.

 Dva pojma su bili veliki i užasni uništitelji ljubavi dva

 posebna različita

 sveta i čitatelji, nije ih potrebno imenovati. Svaki dan se susrećemo

 sa njima.

 Ocena 9/10