Приказивање постова са ознаком Rumunija. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Rumunija. Прикажи све постове

среда, 22. јул 2026.

Rumunska verzija istoimene hit španske serije

 




 Originalna, španska verzija (biće nekom prilikom realistična

 ocena o ovoj seriji, a ovaj post je iz 2017.)


  https://kulturiska.blogspot.com/2017/08/sjajna-spanska-serija-o-ucenju.html.



 Rumuni su rešili da urade rimejk ,Korak napred', istoimene ove 

 španske uspešne  hit serije, ali sama rumunska

 verzija trajala u periodu 2007-2008.


 Rumunska verzija imala samo 39 epizoda, a pronašla

 sam 8 epizoda na internetu i to bez prevoda na engleski ili 

 srpski (barem da su bili prevodi na engleskom).


 Pilot epizodu možete videti na Jutjub kanalu C H (bezveze što je

 samo deo), a celih sedam epizoda možete videti na Dailymotion

 kanalu Filmulde10.net (ta osoba već 8 godina nije izbacila novi

 video).


                                             


  Ova fotografija je najverovatnije napravljena u kasnijim

 periodima serije (nisu svi iz originalne postave ovde)



                                              



 Što se tiče rumunske verzije, realizacija rimejka ipak ispala 

 osrednja (iako su pokušali da učine na neki način svojom).



 Ne sviđa mi se što su skoro celu radnju, imena likova i događaje

 preslikali od španskog originala. U nekim delovima/scenama, sve

 to mi ispalo bledo.


                                               

  Devojka u braon sakou Ana Ularu (Aleksa), momak sa bradicom

 Serban Gomoi (Robert), devojka sa roze majicom Ajlin Kadir

 (Elena/Ela), Diana Kavalioti (Irina) i Eugen Jebeleanu (Matei)




  Koreografije su bile ok, samo što u originalnoj verziji su

 mnogo jače i bolje, kao i odabir pesama.

 Glumačka postava koja glumela studente Karmen Karađiu dobri

 (tu ne bih nikoga promenila).

                                                  




Glumačka postava za profesore na istom nivou nalik studentima, ali

 ipak u rumunskoj verziji mi samo jedna osoba bolje odglumila u

 odnosu na špansku verziju, a to je Iona Makarie kao Diana.


                                            

 Monika Davidesku (Edit), Kristijan Iakob (Kristijan) i Iona Makarie

 (Diana)


                                               
  Bezveze što nema preostalih 31. epizoda, onda bih imala pun utisak

 o samoj seriji.




 Ocena 6




                                         Šta rade glumci koji su


                                    glumili studente?



 Ajlin Kadir glumi i dalje, treba da se realizuju tri filma koja je

 snimila.






                                           





 Eugen Jebeleanu je glumac i reditelj (režirao je film ,Polje maka'

 koji je bio na našem Festu 2020. i dobio mnogobrojne

 međunarodne nagrade). Trenutno jedan njegov film gde glumi se

 nalazi u postprodukciji i živi u Parizu.





                                                




 Ana Ularu je ozbiljno aktivna i treba četiri filma gde je učestvovala

 da se realizuju. Već dugo živi u Nemačkoj, govori tri strana jezika.





                                                  



 Serban Gomoi snimio film koji je u postprodukcijskoj fazi.

 Na Instagramu nije objavljivao ništa od 2020, na Fejsbuku jako

 retko i angažovan je u pozorištu.



                                                






 Diana Kavalioti je dobitnica dve domovinske nagrade (obe su bile

 za glavnu žensku ulogu u 2018. i 2021.). Dva filma koja snimila

 treba da budu objavljeni.







                                                



 
 

четвртак, 13. новембар 2025.

Mona Marijina životna priča u tri države

 



 Domnika Radulesku je rumunska književnica koja dugo živi u

 Americi, autorka pozorišnih predstava i književnih kritika.


 Sajt+društvene mreže https://www.domnicaradulescu.com/.


 Ovo je jedino njeno delo prevedeno kod nas.


                                           

 Mona Marija je mlada rumunska devojka, odrasla pod režimom

 komunizma i njena porodica biva pogođena time, najviše zbog

 oca akademika koji bio protiv iste. Voz do Trsta bio

 jedino rešenje, za bolji život i bitna iskustva...



 Mona Marijino poštovanje i ljubav prema ženskim precima je divno

 opisano, a skoro sve su doživele patnje svog vremena i uspele da se

 uzdignu iz istih.


 Nije mi se svidela ekstremna vijugavost odnosa između nje i 

 Mihalja (njena prva i jedina ljubav iz domovine), kada su produbili 

 isti. Sa druge strane su prihvatali na svojstven način mane druge

 osobe (opisi njihovih bliskosti su mi legli i veoma istiniti).


 Njenim roditeljima nije bilo lako što im kći za bolje sutra otišla,

 odnos sa njima je pravi odnos roditelji/dete.


  Italijansko poglavlje bih rado pročitala celo i iskažem pun

 zaključak o istom, ali na žalost, u primerku iz biblioteke su falile

 stranice o prilagođavanja u Italiji i ispraćaju za Ameriku.


  U američkom poglavlju, mrzela sam supružnike koji su 

 sponzorisali njen dolazak (uopšte se ne slažem sa njihovim 

 stavovima + bili podržavaoci groznog predsednika zvanog 

 Ronald Regan),

 super mi je bila latino prijateljica koja ima ćerkicu i drago mi što

 ostala sa njom prijateljica.



 Deo sa ljubavnikom iz Jugoslavije (radnja u tom segmentu se

 odvija u osamdesetim godinama prošlog veka) uopšte mi se nije

 dopao. Jedini američki suprug Tom na početku ok bio,

 posle sam imala baš negativnu sliku (bolje što su sinovi pripali u

 potpunosti njoj).


  Povratak u domovinu koja više nije komunistička za Mona Mariju

 bio opravdano veliki šok, a meni najveće iznenađenje bio epilog.


 Mona Marija uradila pravu stvar sa tim odlaskom i imam veliko

 poštovanje za osobe koje su doživele i/ili doživljavaju takve

 puteve i boravke.


  Ocena 9


                

недеља, 27. јул 2025.

Kakvu je laž...

 




 Igor Bergler je rumunski pisac i deo njegove biografije

 https://www.vulkanznanje.rs/a/2e64854b-d1f9-4673-805c-6cfc3b6a19e9/Igor-Bergler.aspx.


                                               

U Rimu je velika panika zbog ubistava nekoliko kardinala, a profesor

Čarls Bejker koji ima italijanske korene dobio poziv da to reši...




 Čarls Bejker mi se svideo od samog starta i očekivala sam da će biti

 više obimnih i teških zapleta u ovom slučaju. U jednom trenutku,

 priključiće mu se američki kolega koji je inače detektiv Kolambus

 Klej i moglo je da bude više zajedničkih scena sa njima.



  U nekim delovima, nije mi se svidela preobimnost određenih

 dijaloga i rasprava o religiji, par puta mi radnja bila preravna linija

 i sporedni likovi (osim inspektorke Kasandre Ku, braće, jednog

 oca i sina i baštovana za jedan određen prostor) mi nikako nisu bili 

 upečatljivi.



 Ozbiljno cenim što u jednom delu knjige su iskritikovani određeni 

 državni sistemi koji su žmureli (i dan danas na žalost isto tako

 žmure) na čudovišne zločine koje su priređivala sveštena lica

 sa zapadnog dela sveta (za lika koji je to izgovarao, moraćete otkriti

 u knjizi).


 Laž slikara koji se spominje u knjizi je veoma specifična i ona je

 u kasnijim poglavljima knjige pojavljuje.


 Očekivala sam više, najviše zbog naslova i obimnosti stranica

 (ima 496 stranica).



 Ocena 7.5 

уторак, 11. јун 2024.

Za nijansu smešnija od šabačke verzije

 



  Zanimljivo šabačko viđenje https://kulturiska.blogspot.com/2024/06/kritika-savremene-bogataske-komunikacije.html.



  Bečka verzija ,Ćelave pevačice'

 sa glumcima Akademije glume Stanislavski iz 2022,

 rediteljka Marina Đorđević. Predstava počinje na 4:40.


 Fejsbuk stranica https://www.facebook.com/akademijaglumestanislavski/?locale=sr_RS.


 Instagram stranica https://www.instagram.com/pozoriste_stanislavski/.


                                             

  Glumci koji su bili Smitovi izneli zanimljive i jako smešne

 grimase i replike kroz svoj glas (glumica koja odigrala gospođu

 Smit bi mogla pozajmiti glasove za animirane filmove). Glumci

 koji su bili Martini doneli šarm, razigranost i savršeno odglumeli

 ovaj par. Šef vatrogasaca odigrala žena i bilo mi zanimljivo

 viđenje istoimenog lika, služkinja je dobro izvela replike (mislim

 da joj srpski najverovatnije drugi jezik) i glumica koja glumila 

 portret je odradila odlično (taj lik je dodat, nema njega u 

 originalnoj verziji).


  Scena jeste mala, sa druge strane mi delovala živopisno, prostrano

 i dinamično sa ovim glumcima. Besmislene rečenice koje Smitovi

 i Martini izgovaraju na kraju mi se više sviđaju ovde, nego u

 šabačkoj verziji.


 Ocena 9.5

субота, 8. јун 2024.

Kritika savremene, bogataške komunikacije

 



  Ežen Jonesko (1909-1994) je bio rumunsko francuski dramaturg koji

 najčešće svoja dela pisao na francuskom. Bio jedan od uticajnih

 figura francuske avangardne pozorišne scene, ,Ćelava pevačica' mu

 spadaju među najveća dela.


 Premijera originalne verzije je bila 1950. godine u ,Teatre des

 Noctambules', a od 1957. se trajno igra u ,Teatre de la Huchette'

 i izvodi se širom sveta. Zanimljivo da je naslov nastao tako što 

 glumac iz originalne postave koji glumeo

 šefa vatrogasaca greškom rekao na probi rekao ,Ćelava pevačica' umesto

 ,Plavuša učiteljica' (Jonesko koji bio prisutan na probi, rešio da

 se tako zove predstava). Predstava je nastala za vreme Joneskovog

 učenja engleskog preko knjiga za učenje stranih jezika.  


  Našu verziju sa ovog videa iz 17. februara 1997. je režirao za

 televiziju Slobodan Ž. Jovanović, a sam reditelj predstave

  režirao Nikita Milivojević

 (monografija o njemu https://kulturiska.blogspot.com/2023/07/on-je-silazio-na-pravim-mestima.html).


                                            

  Supružnici Smit su pozvali na večeru supružnike Martin. U jednom

 trenutku, dolazi šef vatrogasaca...



 Smitove (tradicionalni bračni par koji uhvatila

 ozbiljna kolotečina) su odlično odglumili Zoran Karajić i Jelica

 Vojinović, kao i stvarni supružnici Ivan i Aneta Tomašević koji su

 glumili supružnike Martin (blago moderni i neobični bračni par).


  Aleksandra Gavanski (kućna posluga Smitovih) imala upečatljiv

 glas i replike, Ljubiša Barović (šef vatrogasaca) potpun šou u

 celokupnom smislu.


  Prava komika počinje dolaskom šefa vatrogasaca, ova predstava je

 zanimljivo, kritičko viđenje o savremenoj, bogataškoj komunikaciji

 koja prečesto govori indirektno, govore previše

 stručne izraze (neki od njih ih kažu čisto radi reda ili pokažu lažno 

 znanje), besmislene, formalne izjave i ponavljaju određene rečenice.


 Neki bi određene gestove i pokrete ovde označavali kao čisto

 kreveljenje/glupiranje, a zapravo je pokazatelj pravi karakter 

 određenih, savremenih bogataša.


 Hitično mi što u trenutku kad su bili svi likovi, da je bila kratko

 puštena Džejeva pesma ,Ugasila si me' (ima razloga zašto je

 ta pesma bila ozbiljno ključna u jednoj sceni).


 Ocena 9



  


 

четвртак, 20. јун 2019.

Etno ljudi kroz fotografije na Kališu




 U okviru ,Etnology fest' (,Festival etnologije'), otvorena je

 izložba na Kalemegdanu, na platou ispred Umetničkog paviljona

 Cvijeta Zurović. Izložba traje do 30. juna, a autori su četvoro

 fotografa.


 1. Gabriel Motica je rumunski fotograf koji zabeležio autentične

 ljude svog naroda i to kroz narodne nošnje.

Fejsbuk stranica na njegovom maternjem (ima prekrasnih

 fotografija) https://www.facebook.com/Fotomotica/.

                                            







 2. Pavel Surovi je fotograf i direktor Kulturnog centra Kisač u

 Novom Sadu (on je Slovak). Prikazao je kroz foto objektiv

 slovačke narodne nošnje koje su neke od njih stare više od sto

 godina.

                                                   





 3. Jelena Janković je umetnički fotograf i dobitnica mnogobrojnih

 međunarodnih nagrada. Fotografije su sa njene monografije

 našeg kulturnog umetničkog društva ,Kolo'.

 Sajt+društvene mreže https://www.jelenajankovic.photography/.

                                                    







 4. Nebojša Babić je još jedan odličan naš fotograf koji fotografisao

 žene iz Turkmenistana sa njihovim narodnim nošnjama i nakitom.


 Firma ,Photo orange' http://www.photoorange.rs/.

 Galerija OZONE http://www.o3one.rs/.

                                                    






 Ocena 10

четвртак, 25. октобар 2018.

Razgovori sa E.S




 Emil Sioran (1911-1995) je bio rumunski filozof i esejista koji

 veći deo svog života proveo u Francuskoj. Bliski prijatelj

 Semjuel Beketa (irski pisac i dramaturg) i Ežena Joneska 

 (sunarodnik dramaturg), a ova trojka bila temelj ljudske misli

 prošloga veka.
                         



 Kratki opis

 U knjižici, nalaze se njegovi razgovori sa novinarima širom

 sveta o njegovom životu i kako on vidi filozofiju...


  

 Užas je bilo što njegovo bezbrižno detinjstvo na selu bilo

 naglo prekinuto i to za Emila bio bolno. To što odobrava

 samoubistvo mi se ne sviđa i on je bio veoma pesimističan

 filozof.


 Jedna od retkih knjiga na temu filozofije koju sam ipak pročitala i

 za neke stvari u tim razgovorima ipak bio u pravu.


 Ocena 8